Ramazanski i Bajramski pokloni

Mjesec ramazan je najčasniji i najbolji mjesec u godini. To je mjesec posta i ibadeta. U njemu je počela objava Kur’ana Časnog.
Ramazan je mjesec pokornosti, dobrote, dobročinstva, oprosta, milosti i postizanja Allahovog zadovoljstva.
U ramazanu je Lejletu-l kadr koja je bolja od hiljadu mjeseci. Ramazan pomaže vjerniku da dovede u red svoje vjerske i ovosvjetske poslove.
U njemu Uzvišeni Allah prima dove.
To je mjesec u kojem se iftarima i dobročinstvom oživljava pravo rodbine, prijatelja i komšija. Mjesec u kojem se ibadetima, koji se čine imetkom (davanjem zekata i fitri), pruža ruka siromašnima.
Na njegovom kraju se nalazi Bajram-namaz i Bajram koji je dan radosti.
Dani se oživljavaju postom, a noći teravih-namazom. U posljednjih deset dana se nalazi sunet itikaf.
Ovaj mjesec robu donosi velike koristi, blagodati i bereket. Mnogi hadisi govore o ramazanu i postu u njemu.
Hazreti Resulullah, s.a.v.s., je rekao:
”Kada bi ljudi znali koje blagodati se nalaze u mjesecu ramazanu, poželjeli bi da traje cijelu godinu.”
Uzvišeni Allah je rekao: ”Svako dobro djelo bit će nagrađeno od deset pa do sedam stotina puta, osim posta. Post je radi Mene, Ja ću za njega nagradu dati. Post vas štiti od džehenemske vatre.”
”Kunem se da je kod Allaha miris iz usta postača ljepši od mirisa miska. A ako neko od vas dok posti dođe u neprijatnu situaciju neka kaže: ‘Ja sam postač, ja sam postač’, kako bi se zaštitio.”
Od ashaba Selman Farisija, r. a., je prenenesen ovaj hadisi-šerif:
”Posljednjeg dana mjeseca šabana naš Poslanik, s.a.v.s., je ovako govorio:
‘O, ljudi! Dolazi vam velik i blagoslovljen mjesec. To je mjesec u kojem se nalazi noć bolja od hiljadu mjeseci. To je mjesec u kojem je Allah Teala, post učinio farzom, a ustajanje u njegovim noćima i činjenje ibadeta nafilom. Ko u ovom mjesecu učini dobročinstvo, ima sevape kao da je obavio farz ibadet izvan ramazana. Ko u ovom mjesecu obavi jedan farz ibadet, stječe nagradu kao da je obavio sedamdeset farzova izvan ramazana. Mjesec ramazan je mjesec sabura, a nagrada za sabur je džennet. Mjesec ramazan je mjesec Allahove pažnje prema robovima i mjesecu kojem se povećava opskrba mu’mina. Ko u ovom mjesecu priredi iftar jednom postaču, opraštaju mu se grijesi, oslobađa se džehennemske vatre i pišu mu se sevapi kao i postaču, bez da se njemu išta umanjuje.’
Ashabi rekoše: ‘O, Allahov Poslaniče! Nismo svi u mogućnosti da pripremimo iftar postaču’. A Poslanik, s.a.v.s., odgovori:
‘Allah će tu nagradu dati i onima koji pripreme iftar sa jednom hurmom, gutljajem vode ili sa nešto mlijeka.
Početak mjeseca ramazana je milost, njegova sredina je oprost, a njegov kraj je oslobađanje od džehennemske vatre.
U ovom mjesecu, svakome ko olakša svome slugi (radniku), Uzvišeni Allah oprašta i oslobađa ga od džehennemske vatre.
U ovom mjesecu mnogo činite četvero: sa dvoje ćete zadovoljiti vašeg Gospodara, a dvoje treba vama. Prvo dvoje je da svjedočite da nema drugog boga osim Allaha (učiti zikir kelimei-tevhid) i mnogo istigfar činite. Time ćete zadovoljiti Uzvišenog Allaha. A drugo dvoje, što je potrebno vama, je da molite Allaha za džennet i utječete se od džehennema.’ ”
Imam Rabbani, k.s., o njemu kaže:
„Mubarek ramazan je počašćen mjesec. Zikr, sadaka i sve nafile koje se u njemu čine vrijede kao farzovi u drugim mjesecima, dok farz učinjen u ovom mjesecu ima vrijednost kao sedamdeset farzova u drugim mjesecima. Ko iftari jednog postača, bivaju mu oprošteni grijesi, biva oslobođen džehennema i daje mu se sevab posta osobe koju je iftario, bez da se toj osobi umanji.
Oni koji čine ibadet i dobročinstvo u ovom mjesecu, to biva razlogom da on takva djela čini tokom cijele godine. Za one koji ne cijene ovaj mjesec i u njemu griješe, postoji bojazan da će se to odraziti na cijelu sljedeću godinu. Stoga se treba truditi da u ramazanu činimo što više ibadeta i poslova sa kojima je Allah zadovoljan. Treba znati da je ovoj mjesec jedna velika prilika za sticanje dobra na ahiretu.
Svake večeri hiljade muslimana, koji zbog grijeha zaslužuju da gore u džehennemu, bivaju oslobođeni vatre. U ramazanu se otvaraju džennetske kapije, a zatvaraju džehennemske.
Osoba koja posti da bi se okoristila od dobra koje sa sobom nosi ramazan, treba da se posveti činjenju drugih dobrih dijela sa kojima je Allah, dž.š., zadovoljan. Treba se vladati u skladu sa znanjem da je vrijednost dobrih dijela, koja je uvijek velika, u ramazanu ogromna.
Džibril, a.s., je rekao Pejgamberu, a.s.: “Neka je proklet onaj kome je prošao ramazan, a nisu mu oprošteni grijesi.“ Na što je Resulullah, s.a.v.s., rekao: ”Amin.” Ovo se desilo u Poslanikovoj, a.s., džamiji, dok je Mubarek bio na mimberi.
Postaču je važno da se fadiletima ovog mjeseca okoristi, stoga su alimi preporučili da osoba koja posti obrati pažnju na sljedeće stvari:
Da ne zanemari muhasebu, obračunavanje sa svojim nefsom. Ne treba zaboraviti da je cilj posta takvaluk i ostvarivanje prave bogobojaznosti,
Truditi se da farz namaze klanja u džamiji u džematu, naročito sabah i jaciju, jer onaj ko ova dva namaza klanja u džematu kao da dan i noć provodi u namazu,
Da u svojoj kući klanja nafile poput duha, evvabin i tehedžud namaza,
Potruditi se naročito vezano za namaz, ali i za druge ibadete, naučiti savjete našeg Resulullaha, s.a.v.s.,
Kloniti se uvredljivog i grubog ponašanja,
Treba nastojati da se posti svim organima, jer post nije samo odricanje od jela, pića i seksualnog uživanja od imsaka do iftara nego i suzdržavanje od svega što je ružno, poput gledanja harama i ponižavanja drugih, a srce treba čuvati od mržnje, zavisti i drugih grijeha,
Nastojati da nekog iftarimo, pa makar sa jednom hurmom. Međutim, darežljivost se ne izražava samo u novcu, jer  Pejgamber, s.a.v.s., rekao: “I osmijeh je sadaka.“
Svaki dan proučiti džuz iz Kur’ana, a ako nismo u stanju toliko, onda najmanje stranicu. Oni koji to ne znaju treba da se potrude da nauče i da idu na mukabelu.
Ići u džemat na teravije. Kad ustanemo na sehur, klanjati bar dva rekata tehedžud namaza i već od početka ramazana početi se spremati za Lejletul Kadr koja je vrednija od hiljadu mjeseci.
Ne zanemarivati dnevne zikrove i virdove. Allahovi dostovi kažu:“Zikr pravi vezu između srca i Allaha. Kao što se mehlem stavlja na ranu  da bi se izliječila, zikr tako liječi srce. Lijek za srce je zikr, pazite se da ga ne zanemarite.“Ovog se treba stalno sjećati.
Gavsi Sani, k.s., kaže: “Zikr je hrana za srce, a grijesi za šejtana. Ko hoće da oživi srce neka puno zikr čini. Oni koji čine grijehe slabe srce, a jačaju šejtana. Kod koga je šejtan jak, vjera mu je slaba. Zato se treba čuvati harama.“
Ako je moguće u posljednjim danima ramazana barem koji sat provesti u džamiji u itikafu čineći ibadet,
Tražiti Lejletu-l kadr u zadnjih deset dana ramazana,
Za sebe i članove svoje porodice prije Bajrama dati sadekatu-f-fitr,
Noć i dan Bajrama provesti u skladu sa adabom,
Nastojati da dobra djela i ljepote koje smo doživili u ramazanu prenesemo i u ostali dio godine koji slijedi.
Da nam Allah, dž.š., omogući da u ovom mubarek mjesecu činimo djela koja su dostojna Njega i sa kojima će On biti zadovoljan. Amin.
Kako se muslimani diljem svijeta pozdravljaju sa mjesecom ramazanom isto tako se i pripremaju za Ramazanski bajram, praznik kojim se obilježava završetak muslimanskog svetog mjeseca.
Ramazanski bajram je „praznik kojim se obilježava kraj posta“ i označava kraj mjeseca ramazana.
Tradicionalno, Bajram se slavi tri dana kao zvanični praznik u svim zemljama gdje su muslimani većina. Ali broj slobodnih dana varira od zemlje do zemlje.
Kao i ramazan, Bajram počinje sa prvim znakom mladog Mjeseca, tako da muslimani moraju čekati noć prije samog praznika da bi označili tačan datum.
Ako Mjesec nije vidljiv, mjesec traje 30 dana.
Datum se, ako se računa po Gregorijanskom kalendaru, mijenja i varira od zemlje do zemlje, u zavisnosti od geografskog položaja.
Mladi mjesec
Da bi se označio početak praznika u većinski muslimanskim zemljama sve zavisi od lokalnih gledalaca Mjeseca. Onda zvanične institucije odlučuju da li je praznik stigao.
Kada je viđenje verificirano, praznik se oglašava na televiziji, radiju i u džamijama.
Muslimani diljem svijeta počinju bajramsko slavlje molitvom koja se obavlja odmah nakon svanuća.
Dok se u nekim zemljama molitve održavaju u džamijama ili velikim halama, u mnogim zemljama se održavaju i na otvorenom.
Ljudi jedni drugima čestitaju kada se vrate kući nakon namaza. Dan provode posjećivajući rođake, komšije, konzumirajući kolače kako idu iz jedne kuće u drugu.
Ovome prethodi davanje zekata siromašnim, što je jedan od pet stubova islama.
Uobičajeno je da se u većinski muslimanskim zemljama dekoriraju gradovi ukrasnim svjetlima i da se održavaju procesije kojim se obilježava kraj svetog mjeseca pri čemu su djeca obučena u novu odjeću, a često se djeci poklanja i novac.
Svaka zemlja ima tradicionalne deserte i kolače koji se pripremaju prije praznika ili na samo bajramsko jutro. Hrana je raznolika i bogata i čine je specijalno osmišljeni kolači i peciva, kolačići i pudinzi.
Na prvi dan praznika dobrovoljni post nije dozvoljen i muslimani su pozvani da obilježavaju praznik koji predstavlja slavu mjeseca u kojem su se odricali hrane.
Običaji povezani s praznikom
U nekim zemljama ljudi posjećuju groblja i odaju počast preminulima.
Svaka zemlja ima niz običaja povezanih sa praznikom.
Generalno, muslimani se pripremaju za praznik molitvom, kupanjem i oblačenjem nove odjeće.
Pošto je odjeća važan znak praznika neki ljudi nose tradicionalnu odjeću svoje kulture dok se drugi odlučuju da obuku novu odjeću.
Muslimani se ohrabruju da jedu nešto slatko, najčešće datulje, prije nego odu na bajramski namaz.
Na putu za molitvu, koja se tradicionalno održava na otvorenom, muslimani izvikuju tekbire, veličaju Boga izgovarajući “Allah Ekber”.
Nakon molitve stariji članovi porodica dijele novac djeci.
Kurban-bajram (ar. عيد الأضحى Eid ul-Adha; tur. Kurban Bayramı) ili Hadži-bajram  je islamski blagdan prinošenja žrtve Kurban(a) (tur. kurban znači “žrtva”), najznačajniji islamski blagdan . Obilježava se od 10. dana mjeseca zu al-hidže, posljednjeg mjeseca islamskog kalendara i traje četiri dana. Za vrijeme blagdana muslimani koji su u mogućnosti obavljaju hadž, hodočašće u Meku, petu praktičnu dužnost islama, zbog čega se ovaj blagdan naziva još i Hadži-bajram. Pada dva mjeseca i deset dana nakon ramazana. Kurban-bajram traje četiri dana.
Prvi dan Kurban-bajrama muslimani dočekuju u svojim domovima, muškarci u zoru odlaze u džamije na sabah-namaz, čekaju izlazak sunca i klanjaju bajram-namaz. Slijedi čestitanje. Zatim odlaze na mezarje (groblja), te se potom vraćaju u svoje domove, gdje prinose žrtvu Kurbana po pravilima šerijatskog prava. Muslimani najčešće žrtvuju ovna ili ovcu, a žrtveno meso se dijeli na tri dijela: jedan za obitelj, jedan za susjede i rodbinu i jedan za siromašne.  Za to vrijeme žene pripremaju obilan objed, a prednost se daje korištenju žrtvenog mesa. Darivaju se djeca, obilaze se i daruju susjedi i rodbina, te im se donosi po komad žrtvenog mesa, kao simbol blagoslova i predanosti Bogu.